DERVENTA: BADNJI DAN ( foto i video)

U Sabornom i spomen hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi danas je, na Badnji dan, služena liturgija, uz prisustvo većeg broja vjernika koji su obavili i svetu tajnu pričešća.

06 Jan 2019 0 komentara   Posavske novosti

Prema tradiciji, veći broj vjernika rano jutros je posjekao badnjak i odnio ga svojim kućama. U toku dana biće organizovan i prolazak badnjaka kroz nekoliko derventskih sela. Tradicionalno paljenje badnjaka biće obavljeno ispred hrama u Derventi, nakon večerenjeg bogosluženja koje počinje u 18.00 časova.

Sveštenik Ilija Jović nakon liturgije u prigodnoj besjedi podsjetio je na značaj i obavezu molitve Gospodu za spasenje naših predaka, po uzoru iz Jevanđelja koje je čitano na liturgiji.

"Na taj način se pokazuje kolika je neraskidiva veza između nas i naših predaka. Dok smo živi i dok hodamo grešnom zemljom zaista smo privilegovani, imamo mogućnost da se kajemo za sve one grijehe koje činimo", rekao je Jović.

On je dodao da bi naša djeca ispoštovala ono što od njih očekujemo da to moramo pokazati na svome primjeru.

"Moramo pokazati da smo iskreni, pravi, istinski hrišćani, pravoslavni vjernici koji se Boga boje , i na prvo mjesto Boga stavljaljaju u svome životu", dodao je Jović.

 

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.

Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. 

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok. 

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. 

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista. 

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu. 

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti. 

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju i hrišćanski praznik Oci ili Očevi, koji uvijek pada u prvu nedjelju pred Božić. 

Možda vas i ovo interesuje...

Morate se prijavite da bi ostavili komentar